Sarajevska Hagada

Sarajevska Hagada

Kopija Sarajevske hagade u zgradi parlamenta

 Bosne i Hercegovine

Sarajevska Hagada jevrejski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zbog osjetljivosti materijala, originalna Hagada javno se izlaže samo četiri puta godišnje, a u utorak je upravo bio taj dan.

„Jedna od najpoznatijih minijatura koja je prikazana u Hagadi ima dva grba. Na jednom grbu je prikazana ruža, a na drugom krila, dok je na vrhu prikazan vrh Barcelone. Prema postojećim arhivskim dokumentima, u to vrijeme, znači u drugoj polovini 14. stoljeća, u Barceloni su zbilja živjele dvije obitelji sa takvim preizimenima. Za pretpostaviti je da se u jednom trenutku dva člana tih obitelji stupili u brak i da su dobili na poklon jedno ovakvo djelo,“ rekla je  Ana Marić.

Američki senator Joe Lieberman imao je drugu zamisao, pripovijeda naša sagovornica Ana Marić.

„Godine 1995. američki senator Lieberman je javno izjavio kako bi došao u opkoljeno Sarajevo proslaviti Pesah samo ako može uživo vidjeti Hagadu. Vlada RBiH vidjela je to, ustvari, kao dobru priliku da se još jednom skrene pažnja ne samo na Hagadu nego uopće na Sarajevo i na BiH, te su odlučili to napraviti. Nažalost, taj senator nije došao, ali su zato došli novinari iz svih krajeva svijeta,“ priča Marić.

Priča o sarajevskoj Hagadi zaista je jedinstvena. Knjiga, nastala negdje kod Barselone oko 1350. godine, stigla je u BiH u šesnaestom vijeku, zajedno s Jevrejima Sefardima, prognanim iz Španije. Nakon što je stotinama godina u Sarajevu korištena za praznike, Hagada je 1894. godine prodana Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata, direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut spasili su je od Nijemaca, rekavši visokom njemačkom oficiru da je već iznesena iz muzeja. Jedna od legendi kaže da je tokom Drugog svjetskog rata Hagada bila zakopana ispod praga jedne džamije na Bjelašnici.U posljednjem ratu u BiH, Hagadu su spasili profesor doktor Enver Imamović i četiri policajca, koji su pod kišom granata i snajperskih metaka, knjigu izvukli iz muzeja i odnijeli je u sef Narodne banke. Profesor Imamović kaže da je veoma sretan što je danas Hagada prevedena na engleski i bosanski jezik. “Biće vrlo pristupačna svima koji se interesiraju za to kulturno i vjersko blago naših sugrađana Jevreja koji s nama ovdje žive još od početka šesnaestog stoljeća“, kaže on.Kulturna i istorijska vrijednost originalne Hagade, koja se čuva u Zemaljskom muzeju BiH, je neprocjenjiva. Materijalna vrijednost je zadnji put, 1992. godine, tokom velike izložbe Jevreja Sefarda u Madridu, procijenjena na sedam miliona dolara. „Čuli smo tokom rata priče da je vlada u Sarajevu prodala Hagadu i kupila oružje i municiju“, kaže profesor Imamović. On dodaje da su te priče prestale kada je Hagada pokazana svjetskoj javnosti u opkoljenom Sarajevu 1995. godine, sa ogromnim mjerama osiguranja. Za BiH i Jevreje koji žive u njoj, Hagada je znatno više od bilo kakve materijalne vrijednosti , ona je dokaz njihovog prisustva u ovoj zemlji u proteklih pet vijekova.