Kriminal i forenzika

Kriminalistika

Kriminalistika je suvremena multidisciplinarna znanost koja se bavi proučavanjem, pronalaženjem, usavršavanjem i primjenom znanstvenih metoda i sredstava za:

-  otkrivanje i razjašnjavanje kaznenog djela,

-  otkrivanje i privođenje počinitelja,

-  osiguranje i fiksiranje činjenica koje mogu poslužiti kao dokaz,

-  za sprječavanje izvršenja planiranih kaznenih djela.

Kriminalistika je nastala prvo kao policijska disciplina, ali se sve više razvija kao znanost o znanstvenim metodama razjašnjavanja činjeničnog stanja. Danas egzistira kao samostalna znanstvena disciplina, jer raspolaže vlastitim, općim i posebnim objektom proučavanja i istraživanja, jer ima specifičan pristup u proučavanju i istraživanju svojih objekata spoznaje i posebne samostalne metode i sredstva istraživanja (metodologija), ima svoju unutrašnju strukturu, svoj pojmovni aparat, ima vlastite teorije, načela, fond usustavljenog znanja u obliku pravila, koja na određenom području omogućavaju ostvarivanje novih znanstvenih spoznaja, otkrivanje novih, dosad nepoznatih činjenica i zakonitosti.

Forenzika

Forenzika je naziv za primjenu širokog spektra znanstvenih grana za utvrđivanje činjenica u sudskim ili upravnim postupcima. Izraz dolazi od latinskog pridjeva forensis ("pred forumom", odnosno "pred sudom"). Forenzika je i primjena znanosti u kaznenim i građanskim zakonima, uglavnom na kriminalnoj strani tijekom kaznene istrage, kao što je regulirano pravnim standardima prihvatljivih dokaza i kaznenog postupka.

Forenzički znanstvenici prikupljaju, čuvaju i analiziraju znanstvene dokaze tijekom istrage. Dok neki forenzičari putuju na mjesto zločina kako bi sami prikupili dokaze, drugi zauzimaju laboratorijsku ulogu, obavljajući analize na predmetima koje su im donijeli drugi pojedinci.

Kriminal

Kriminal  ili, kršenje zakona, je postupak, čin, djelo kažnjivo po zakonu, zlodjelo. Znanost koja se bavi proučavanjem kako suzbiti kriminalitet je kriminalistika.

Kriminalnost je pojava za koja je predviđena krivična prijava. Dakle pod kriminalom se ne podrazumijeva kršenje onih društvenih pravila za koja nije predviđena krivična sankcija.

Svaka društvena zajednica preduzima mjere za suzbijanje kriminala.

Te mjere se u osnovi svode na preventivne i represivne.

Preventivne mjere usmjerene su na uklanjanje uzroka kriminaliteta, dok se represivne primjenjuju prema učiniocu krivičnog djela nakon što je djelo izvršeno.

Ova podjela je relativnog značaja, jer i preventivne mjere mogu sadržavati elemente represije, a s druge strane represivne mjere po pravilu za svrhu imaju prevenciju tj. suzbijanje kriminaliteta.

Kazneno pravo

Kazneno pravo grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaċa: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.

U užem smislu ili materijalno kazneno pravo su propisi koji proglašavaju određeno ponašanje kao kazneno djelo, sankcije i uvijete primjene propisa prema počiniteljima. Najjednostavnije ga je definirati kao pravo sadržano u Kaznenom zakonu.

Kazneni zakon se dijeli na opći i posebni dio:

A) Opći dio Kaznenog zakona sadrži odredbe koje važe za sva kaznena djela. One uređuju opće pretpostavke kažnjivosti i kaznenopravne sankcije.

B) Posebni dio Kaznenog zakona sadrži opise pojedinih kaznenih djela i kazne koje se za njih mogu izreći, a tu spadaju i kaznena djela i za njih propisane kazne koje se nalaze u drugim zakonima. Djela propisana u hrvatskom Kaznenom zakonu su:

             Kaznena djela protiv života i tijela: 

    uboojstvo

         dovođenje u opasnost tuđih života s umišljajem

·         protupravan prekid trudnoće

·         poticanje/navođenje na samoubojstvo drugoga

·         ubojstvo iz nehata

·         nasilje

·         Kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina

·         povreda ravnopravnosti čovjeka (zagarantirana Ustavom)

protupravno lišenje slobode

·         otmica

·         prinuda

·         Kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

·         Kaznena djela protiv časti i ugleda

·         Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa

·         Kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži

·         Kaznena djela protiv imovine

·         Krađa

·         teška krađa

·         razbojništvo

·         utaja

prijevara (od 2003. zakon je trebao definirati i računalnu prijevaru i lančanu igru, ali ga je ukinuo Ustavni sud)

·         Kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa

·         Kaznena djela protiv zdravlja ljudi

·         Kaznena djela protiv pravosuđa

·         Kaznena djela protiv javnog reda

·         Kaznena djela protiv službene dužnosti

 (Kazneni zakon na snazi je od 1. siječnja 1998. godine, do tada je bio na snazi Osnovni krivični zakon RH iz 1991. i Krivični zakon RH iz 1991., od 2003. godine službeni naziv je trebao biti Kazneni zakonik, ali je ovu reformu ukinuo Ustavni sud i nikada nije stupila na snagu.)